1. |
Klapa Intrade
20 godina klape Intrade |
2. |
Suveniri
Mandolinom po Dalmaciji |
3. |
Klapa Cambi
Sve najbolje |
4. |
Hari Ron�evi
Acoustic concert |
5. |
Arsen Dedi
Ministarstvo straha |
6. |
Jelena Radan
Moja potraga za fadom |
7. |
Tomislav Brali
Dalmacijo lipa |
8. |
Dra�en Ze�i
20 zlatnih hitova |
9. |
Vlatko Stefanovski & Miroslav Tadi Treta majka |
10. |
Bu�enje
Kosti i tilo |
|
LINKS
|
www.budjenje.com
www.harironcevic.com
www.sansona-sibenik.com
www.matkojelavic.com
www.suzy.hr
www.opel-mitrovic.com
www.music.vip.hr
www.muzika.hr
www.croatian-music.info
www.dalmatinka.com
www.miroslavevacic.com
www.kaitner-z-doka.com
www.arsen.hr
www.topoftheshops.com.hr
|
 |
ALEN NIETIĆ |
|
|
ALEN NIETIĆ započinje karijere u Tutti-Frutti bandu. Prvi nastup ima na Splitu 96. sa pjesmom No u srcu, a nakon toga na Dori 96. sa pjesmom Sjeti se u duetu sa Marinellom '96.,gdje smo osvojili zapaeno 3. mjesto. Iste godine izlazi album Rue i vino u izdanju Croatie Records te zapaeno prolazi na naoj estradnoj sceni. Nakon mnogobrojnih nastupa u zemlji i inozemnstvu, na poziv gosp. Nikice Kalodijere odlazim na međunarodni festival Bratislavska zlatna lira i u jakoj konkurenciji istočnih i zapadnoeuropskih zemlja osvajam 1. mjesto sa pjesmom Jedina. Nakon toga Jedina se dugo zadrala i na Slovačkim top-ljestvicama. 1997 godina zapoćinje mojom samostalnom karijerom i jednim dugotrajnim poslovnim odnosom sa jednim od najpoznatijih hrvatskih tekstopisaca Nenadom Nindčevićem te trogodinjim ugovorom sa diskografskom kućom Croatia Records. Nakon odličnog predstavljanja na Dori 97 i osvajanju 3. mjesto sa pjesmom Ti idem na Hrvatki Radijski festival Vodice 97 i osvajam 1. nagradu sluatelja hrvatskih radio stanica te nagradu lista Arena za najbolji muki vokal. Vrijedno je spomenuti i to da sam iste godine pobjedio na Splitu97 u duetu sa opernom pjevačicom splitskog HNK Sanjom Erceg-Vrekalo. Nakon svega spomenutog usljedili su mnogobrojni nastupi po Hrvatskoj, Sloveniji i inozemstvu. 1998 nosi moda i najbolji period moje karijere jer osim mnogobrojnih festivala i samostalnih koncerata, a spomenuti ću ( Grand-prix radiskog festivala Vodice 98 te 3. mjesto na Melodijama Hrvatskog Jadrana) izlazi moj prvi samostalni album Happy end koji dosee srebrni tira (oko 18.000 prmjeraka) i zauzima uvaeno mjesto između hrvatskih top izvođača. 1998 godino zavrava jo jednim festivalom Zadar98 na kojem pjevam pjesmu Boli me koja postie odličan odjek na svim Hrvatskim medijama i ujedno najavljuje novi album u 1999 godini koji će doivjeti moj najveći tirani uspjeh. Ova godina ponovo nosi niz koncerata i festivala, a kao to sam prethodno rekao izlazi i moj drugi samostalni album Noćas se rastaju prijatelji koji dosee zlati tira (oko 30.000 primjeraka) i tako dolazi na sam vrh prodaje te godine, a dodatno je podran i od strane svih Hrvatskih medija i samih sluatelja radio stanica. To je bila i godina koncerta na kojim sam stalno počevi od 1998 godine nastupao u mnogobrojnim sportskim dvoranama i disko-klubovima isklučivo sa svojim bandom uivo trudeći se pritom da i ja dam svoj doprinos svim onim glazbenicima koji su uvjek bili protiv "playbacka" i samim tim uskraćenju live glazbe publici na koncertima. Te sam godine i primio jedno od najvećih priznanja od svoje diskografske kuće Zlatni CD na prgodnoj svečanosti u Siveriću. Ova godina je također u znaku novog albuma koji je imao svoju promociju na Zadru 99 u duetu sa Majom Blagdan sa pjesmom 101 noć. Moram naglasiti da sam 1999 bio pozvan na veliki Boićni koncert u sportkoj dvorani Cibona od strane HTV i od najviih crkvenih vlasti gdje sam imao čast uivo pjevati sa svojim poznatim kolegoma. Isto je bilo i 2000 kada sam pozvan u Mostarsku katedralu zajedno sa naom poznatom sopranisticom Sandrom Bagarić te orkestrom i zborom u jednom prekrasnom ambijentu. Nakon tog koncerta izaao je i dugosvrirajući zapis u izdanju Croatie Records pod nazivom Boić u Mostaru. Album 101 noć također ima dobru prođu kod Hrvatskog auditorija i ujedno nastavlja niz dobrih pjesama i predstavljanja mene samog kao pjevača. 2001 je godina promocije albuma 101 noć (razni koncerti i priredbe). Obiljeio sam je i sa nekim festivalima (MHJ, HRF, Neum2001) na kojima sam predstavio i neke nove pjesme koje bi trebale biti uvod u 2002 godinu i naravno novi materijal. Moram spomenuti da sam ove godine bio i na turnejama u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi i Americi nastupajući naravno naim iseljenicima u tim dalekim zemljama.
|
|
|
|
KLAPA MASLINA |
|
|
KLAPA MASLINA od toverne do koncertne dvorane
Kada jedna klapa doivi četvrt stoljeća postojanja, koliko ove godine slavi ibenska klapa Maslina, onda je to uistinu dokaz da klapsko pivanje nije zamrlo nestankom kultnih toverni, u kojima se pivalo uz karte, igru 'na muru', uz mul vina, slane srdele, komad kruva i ako je bila rodna godina, komad pruta ili pancete. Klapa Maslina ivi i danas, dugovječna i blagorodna ba poput stabla po kojem nosi ime, mijenjajući kroz povijest tek neznatno način izvedbe svojih skladbi, kako bi se pribliili duhu novog vremena, ali i mlađoj publici, koja je o tradicionalnom dalmatinskom vieglasju mogla sluati samo iz priča svojih predaka. Tomu usprkos, zvuk s okusom i mirisom Dalmacije i Mediterana do danas je ostao njihovo osnovno obiljeje, a najbolje je njihov put u vremenu opisao sjajni Arsen Dedić sada već kultnom izjavom je 'klapa Maslina legitimni sljednik najboljeg u ibenskom pjevanju - od toverne do koncertne dvorane'. I to ona uistinu jest. Arsen nikada nije krio da mu je Maslina omiljena klapa. Za Maslinu je pisao pjesme, Maslinu je posebno traio da interpretira njegove stihove, na svojim autorskim večerima, s neskrivenom suzom u oku promatrao bi postrance kako zvuče njegove osobne čenje u stihovima poput one u Da mi nije moje dice ili Ko će nae smokve brati. -Arsenove sam pjesme u klapi ibenik pjevao opet ja i ta se suradnja samo nastavila u Maslini. Danas izvodimo tridesetak njegovih skladbi i volimo iste one koje su i njemu omiljene, one gore spomenute. Neraskidiva je ta spona Masline i Arsena, toliko je jaka da nas u posljednje vrijeme vuče na sve svoje nastupe, a i mi njega, jer simpatija je obostrana. Često zna reći da smo mi njegova dica, a ima nas u Maslini to smo mu skoro vrnjaci smije se Branko Bubica, najljepi hrvatski klapski glas, sjajni tenor i alfa i omega ove klape. Maslina je, spomenuto je, izrasla iz legendarne klape ibenik, neprikosnovenih vladara Omikog festivala, a poznavatelji klapskih prilika broje čak i koju godinu vie od dvadeset i pet obljetničkih. Kroz povijest su pjevali i objavili nekoliko legendarnih i svima znanih pjesama poput 'Maslina je neobrana', ''ibenska balada', 'Ostala si ista', pa sve do 1998. godine i pjesme 'Da te mogu pismom zvati', koja je postala hit nad hitovima, toliko popularna da je od glazbenog hita izrasla u pravi socioloki fenomen. I dok je klapa ibenik prva klapa koja je u bivoj dravi nastupila i napunila koncertnu dvoranu 'Lisinski', posljednjih godina 'maslinai' su navikli pjevati pred vie od petnaest tisuća ljudi. Projektom Ne damo te pismo naa 'oplovili' su cijelu zemlju, gotovo nema većeg, a bogme ni manjeg mjesta gdje nisu pjevali, dva puta su u istom danu napunili Cibonu, na Poljud nije mogla vie stati ni igla, Lisinski, slovenski Tivoli, mostarski Dom kulture bili su pretijesni za sve one koji su poeljeli čuti sjajnog Bubija i njegovu kvadru, čija zvijezda ne gasne. Da te mogu pismom zvati je teko objanjiv fenomen. Pitaju me često da pojasnim zato ba ta pjesma, ali kad bih znao odgovor na to pitanje, onda bi ova euforija vjerojatno odavno splasnula, a moda do nje ne bi ni dolo. Da te mogu pismom zvati savren je spoj melodije, stihova i nae interpretacije miljenja je Bubica. Iako slubenih podataka o sluanosti nema, Da te mogu pismom zvati zasigurno je najsluanija dalmatinska pjesma svih vremena. Bez velike pompe, medijske kampanje u maniri 'instant' zvijezda, Maslina je album s ovom skladbom prodala u vie od nevjerojatnih 25 000 primjeraka. A zanimljivo je da se pjesma intenzivnije počela sluati i traiti tek 2001. godine, pune dvije i pol godine nakon to je premijerno izvedena na Prvim večerima dalmatinske ansone u ibeniku 1998. god. , na kojima je, uzgred rečeno, također prola potpuno nezapaeno. Ali je s vremenom poput masline izrasla u neunitiv plod kojeg se publika već godinama ne moe nasladiti.
|
|
|
|
GORAN LISTE |
|
|
Gitarist GORAN LISTE zavrio je studije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Darka Petrinjaka i Marge Buml-Klasinc na Visokoj koli za glazbu u Grazu. Pobjednik je Međunarodnih natjecanja Jeunesses Musicales (Beograd, 1985.), "Fernando Sor" (Rim, 1989.) i "Mauro Giuliani" (Bari, 1989.). Na natjecanju "Printemps de la Guitare" u belgijskom Walcourtu 1990. osvojio je prvu nagradu - Zlatnu medalju kraljice Fabiole, nagradu Belgijske skladateljske unije za najboljeg interpreta skladbe belgijskog autora kao i posebnu nagrad u novinara. Gostovao je u prestinim dvoranama kao to su Wigmore Hall u Londonu, Radio France Auditorium u Parizu, Sala Čajkovskog u Moskvi te u Belgiji, Italiji, panjolskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Poljskoj, Austriji, na Kubi i dr. Osim solistički, nastupa i s mnogim orkestrima (Zagrebačka filharmonija, Čeka filharmonija, Madridski orkestar, Belgijski komorni orkestar "I Fiamminghi" i dr.). Član je Zagrebačkog gitarskog trija i Talijanskog gitarskog dua. Snimio je brojne nosače zvuka. Predaje gitaru na Umjetničkoj akademiji u Splitu te odrava majstorske tečajeve u Austriji, Italiji i u Hrvatskoj.
|
|
|
|
|