Lidija Bajuk
Lidija Bajuk diplomirala je razrednu nastavu na Višoj učiteljskoj školi u rodnom Čakovcu (1988), naknadno u NSB stekavši i zvanje školske knjižničarke (1996). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je etnologiju i antropologiju (2009), doktorirala na temu Odjeci slavenskog mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja (2019) i stekla zvanje docentice (2022). Radila je kao učiteljica i knjižničarka u dvije osnovne škole (1988–1998), kao profesionalna književnica i glazbenica (2000–2012) i honorarno kao urednica za glazbenu kulturu u Školskoj knjizi (2006/2007). Živi u Zagrebu i radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (od 2012). Održala je gostujuća predavanja na Sveučilištu za glazbu i scenske umjetnosti u Beču (2015), na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju (OEKA) Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2019), na Odjelu za kroatistiku i Odjelu za etnologiju i antropologiju u Zadru (2022) te na Institutu za slavensku filologiju Sveučilišta Adam Mickiewicz u Poznanju i na Slavističkom institutu Poljske akademije nauka u Varšavi (2022), također i diplomski izborni kolegij Kulturna istraživanja običajno-obredne prakse na OEKA Filozofskog fakulteta u Zagrebu (ljetni semestar 2020/21). Njezini prvi zapaženiji glazbeni nastupi bili su na koncertima u ex-Jugoslaviji Johna Mayalla (1986) i Joan Baez (1989). Jedna je od utemeljitelja hrvatske suvremene glazbene etnoscene. Objavila je 8 samostalnih audio-albuma, 7 knjiga poezije i 4 knjige proze, 1 osnovnoškolski udžbenik, 3 priručnika za glazbenu kulturu i 1 znanstvenu knjigu. Uredila je i 2 udžbenika za glazbenu kulturu te 4 etnografske publikacije. Objavila je četrdesetak znanstvenih i tridesetak stručnih radova, sudjelovala je na pedesetak simpozija, od kojih je 2 potakla i (su)organizirala, a u 5 bila članicom organizacijskih odbora. Potakla je ili poduprla i su(organizirala) dvadesetak etnoloških projekata, petnaestak terenskih etnografskih istraživanja u Hrvatskoj, desetak tematskih etnoradionica. Bila je stručna suradnica na 48. međunarodnoj smotri folklora Zagreb 2014: Međimurska baština, autorica je teksta i supotpisnica nominacije međimurske popevke (2013) te Ženskog kolendavanja na području župe Smokovljani u Dubrovačkom primorju (2023) u Registar kulturnih dobara RH, koordinatorica i supotpisnica nominacije međimurske popevke te scenaristica filma Međimurska popevka, a folksong from Međimurje (2018) za UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Autorica je panoa Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja putujuće izložbe Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama (od 2019) Ministarstva kulture RH i Etnografskog muzeja u Zagrebu. Suscenaristica je etnografskih filmova Priča o žveglici i Suncokret: Ekologija duha, ekologija pamćenja (1996) M. Jović te Nagrišpane traverse (2016) i Kartolina iz Krive kale (2020) A. Rozića. HRT je emitirao njezine etnokoncerte Kneja (1999) i Tira les (2003), koncert Senjico senjala dostupan je na YT kanalu (od 2021). Surađuje s ekološkim, humanitarnim i zavičajnim udrugama, s obrazovnim, znanstvenim i kulturnim institucijama te s brojnim domaćim i stranim umjetnicima. Za svoj je rad primila dvadesetak nagrada i priznanja. Njezin nagrađeni roman Kneja uprizoren je u istoimenome dokumentarno-igranom filmu (1998) N. Šojlev, u plesnoj koreografiji (2004) Darka Brkljačića, u predstavi (2004) Kazališta mladih Osijek u režiji D. Crnojević-Carić i u scenskoj igri (2012) Kazališta Elektron V. Godec. U domovini i svijetu predstavila se više od tisuću i pol puta. Područja njezinih znanstvenih interesa su nematerijalna kultura, digitalna humanistika, običajno-obredne prakse, praslavensko nasljeđe, kulturna botanistika i animalistika, astroetnologija, etnografski film.
Članstva i funcije:
Matica hrvatska (od 1990), članica Glavnog odbora (2010–2014) i pročelnica Odjela za arheologiju i etnologiju (od 2015) MH
Društvo hrvatskih književnika (od 1994), članica Upravnog odbora DHK (2005–2006, 2017–2020, 2021–2023, 2023– )
Udruga Matapur (od 2007)
Hrvatsko društvo skladatelja (od 2007)
Hrvatsko etnološko društvo (od 2010)
Zavičajno društvo Međimuraca Pinklec u Karlovcu, počasna članica (od 2013)
International Society for Folk Narrative Research (od 2015)
Zavičajno društvo Međimurje u Zagrebu, članica i potpredsjednica (2018)
Udruga Ekomuzej Bistra, počasna članica (od 2018)
Znanstveno vijeće IEF-a, članica (2018–2021, 2022–2023)
prosudbena povjerenstva za književne nagrade: Judita, Davidias i Slavić, članica (2019); Tin Ujević, članica
(2023); Kaj – Kustošija Zagreb, predsjednica (2023)
Centar za istraživanje odnosa znanosti i religije Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu, savjetnica
(od 2021)
Organizacijski odbori i drugi stručni doprinosi:
stručni izlet u Međimurje za zagrebačke studente i profesore etnologije i etnomuzikologije (2006)
e-stranica Virtualni muzej tradicijske glazbe Međimurja (2009)
poticaj za osnivanje Centra nematerijalne kulture Međimurja (2011)
zvučni album tradicijske glazbe Marija Tuksar: Sunčani glas iz davnina (2011)
dvojezična e-izložba O tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje (2013)
VestaFesta – Festival ženskoga tradicijskog glazbovanja u triljskom Vrpolju (od 2014)
interdisciplinarni znanstveno-popularni program Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku u Zagrebu
(2018– )
idejno rješenje poštanske marke Međimurska popevka dizajnera Orsata Frankovića iz kolekcije hrvatskih poštanskih
maraka Unesco (2021)
Znanstvenoistraživački projekti:
Nematerijalna kultura i digitalna humanistika IEF-a (od 2014)
Kulturna animalistika: životinja i čovjek – interdisciplinarne analize i mnogostruke kulturne prakse IEF-a (od 2014)
Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti HRZZ (2012–2014)
Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse HRZZ (2020–2024)
Vlastite knjige:
Osmijeh je moja najbolja obrana. Čakovec: Gama (1991)
Besput (pjesme). Zagreb. SKUD Ivan Goran Kovačić (1992)
Razgovor s tišinom (pjesme). Čakovec: Pro-In i OMH (1995)
Z mojga srca ružica (bajkovite priče). Čakovec: Comex (1995)
Kneja (bajkovite priče). Zagreb: Mozaik knjiga (1999)
Vučica (pjesme). Zagreb: Meandar (1999)
Sandale na vodi (pjesme). Šenkovec: Knjižnica i čitaonica Šenkovec (2000)
Kneja, vilinska šuma (bajkovite priče). Zagreb: Slon (2002)
Pipilotine pjesme (pjesme). Zagreb: Meandar (2004)
SO (udžbenik). Zagreb: Školska knjiga (2007)
FA (priručnik). Zagreb: Školska knjiga (2007)
SO (priručnik). Zagreb: Školska knjiga (2007)
LA (priručnik). Zagreb: Školska knjiga (2007)
Matapur – Prirodna i kulturna baština Međimurje (stručna knjiga). Lopatinec: Udruga Matapur (2012)
Papirnati brod (pjesme). Zagreb: DHK (2013)
Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert (priče). Zagreb: DHK (2016)
Međimurska popevka (znanstvena knjiga). Zagreb: Naklada Ljevak (2020)
Vlastiti nosači zvuka:
Zora-djevojka (etnoalbum). Zagreb: Crno-bijeli svijet (1997)
Tira les (etnoalbum)Zagreb: Crno-bijeli svijet (2001)
Kneja.Zagreb: Crno-bijeli svijet (1999)
Luna (autorski album).Zagreb: Crno-bijeli svijet (2005)
Zipčica (božićni etnolabum).Zagreb: Interpublic (2010)
Matapur (dvostruki etnoalbum). Lopatinec: Udruga Matapur (2012)
Prelja (etnoalbum).Zagreb: Scardona (2015)
Senjico senjala (etnoalbum). Zagreb: Scardona (2019)
Pjesnolika vol. 1 (kantautorski album na stihove hrvatskih pjesnika). Zagreb: Scardona (2022)
Primijenjena autorska glazba:
dječje predstave KD Pinklec (1986–1988)
plesna koreografija Jer bez tebe nema mene…Barbare Novković (1998)
monodrama Jezičina Vlaste Knezović i Branislava Glumca (2000)
kazališna predstava Duga Dubravke Crnojević-Carić (2003)
Novo nebo i nova zemlja (dokumentarni film) Marija Potočkog i Franje Matešina (2012)
Ušće Mure – hrvatska Amazona (dokumentarni film) Gorana Šafareka (2012)
Ti koja imaš nevinije ruke (dokumentarni film) Branka Pejnovića i Danila Šerbedžije (2013)
Nagrišpane traverse (dokumentarni film) Ante Rozića (2016)
Naša knjižnica (dokumentarni film) Ante Rozića (2018)
Scensko i filmsko glazbeno sudjelovanje:
pjesničko-glazbeni recitali Enesa Kiševića (1990)
Transatlantic (igrani film) Mladena Jurana (1998)
Lajka – prvi pas u svemiru (ulični performans) Damira Bartola Indoša (1999)
pjesničko-glazbeni recitali Gorana Matovića (2003, 2007–2013, 2016)
plesna koreografija Vilinska šuma Ive Juršić (2010)
Stručno sudjelovanje u dokumentarnim filmovima:
Ljubav se ne trži Davora Borića (2014)
Alka Dražena Žarkovića (2015)
Međimurska popevka Danijela Jankovića (2018)
Sjeverozapadni vjetar – između legende i stvarnosti Zdenka Bašića (2018)
Književne nagrade:
1. nagrada Poznanovec za mlade pjesnike (1989)
1. nagrada Goran za mlade pjesnike (1991)
Josip Sever za neobjavljenu zbirku pjesama Vučica (1999)
Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike Kneja (2000)
Krapina za najbolje kajkavske stihove Dravski kralj (2006)
Zvonimir Golob za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu Z tvojih rok (2018)
Vinum et poeta za najljepšu neobjavljenu pjesmu vinogradu i vinu Gorični Jezušek (2019)
Glazbene nagrade:
3. nagradaFamus na Festivalu akustičarske muzike u Sivcu (1989)
Nagrada Radija Donat FM za najboljeg izvođača etnoglazbe (1997)
Pop Media Festival za etnoglazbu (1998)
3. nagrada Kaštela za dalmatinsku pismu za izvedbu Izresla ruža rumena (1999)
Večernjakova ružaza najboljeg etnoglazbenika (2001)
Krapina za najbolje kajkavske stihove Dravski kralj (2006)
Porin za najbolju etnopjesmu Se su ruže povehnule (2006)
Međimurski festival za doprinos hrvatskoj glazbi (2010)
2. nagrada 19. međunarodnoga huculsko-ukrajinskog festivala za izvedbu hrvatskih tradicijskih pjesama (2011)
Porin za najbolji etnoalbum Prelja (2015)
Objedinjene nagrade:
Zlatna plaketa Grada Čakovca za promicanje Međimurja u glazbi i književnosti (1998)
Plaketa Međimurskoga demokratskog saveza za očuvanje međimurske kulturne baštine (2017)
Počasna građanka Međimurske županije, zbog iznimnih dostignuća u književnosti, znanstvenom predstavljanju,
interpretiranju i populariziranju međimurske etnobaštine i međimurske popevke te zbog poticanja osnivanja i
djelovanja kulturno-umjetničkih udruga i njihovog prenošenja domoljublja na mlađe generacije (2021)
Nagrade za stručni i znanstveni rad:
Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskog društva skladatelja za autorske i glazbeno-istraživačke projekte na temelju
glazbene baštine međimurskog kraja (2014)
Zahvalnica u povodu 100. obljetnice osnutka Etnografskog muzeja u Zagrebu (2019)
Milovan Gavazzi Hrvatskoga etnološkog društva za promociju i popularizaciju nematerijalne baštine Međimurja te
doprinos prepoznatljivosti i vidljivosti etnološke i kulturnoantropološke struke (2019)
Milovan Gavazzi Hrvatskoga etnološkog društva za autorsku knjigu Međimurska popevka u kategoriji zaštite
kulturne baštine (2021)
UNESCO-va povelja povodom upisa Međimurske popevke na Reprezentativnu listu nematerijalnih kulturnih
dobara čovječanstva (2023)
